Detaljnije o pripremnim dokumentima i akcijskim programima Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem

Početna procjena stanja okoliša morskih voda

U okviru izrade Strategije zaštite morskog okoliša i provedbe Okvirne direktive o morskoj strategiji (ODMS (2008/56/EZ) dokument 'Početna procjena stanja i opterećenja na morski okoliš hrvatskog dijela Jadrana' prvi je korak u pripremi programa mjera za postizanje i održavanje dobrog stanja morskog okoliša. Odnosi se na morske vode u područjima pod suverenitetom Republike Hrvatske, odnosno u kojima Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju a obuhvaća:

  • analizu osnovnih svojstava i značajki postojećeg stanja morskog okoliša, odnosno obuhvaća fizikalna i kemijska svojstva, stanišne tipove, biološka svojstva i hidromorfologiju;
  • analizu glavnih opterećenja i utjecaja na stanje okoliša morskih voda, uključujući ljudske djelatnosti

Izradu dokumenta 'Početna procjena stanja i opterećenja na morski okoliš hrvatskog dijela Jadrana' Ministarstvo je povjerilo Institutu za oceanografiju i ribarstvo iz Splita. Zavodi, agencije i tijela državne uprave nadležna za pojedina resorna područja svojim su komentarima i materijalima doprinijeli razradi dokumenta.

Metodologija izrade

Izrada dokumenta temeljena je na Okvirnoj direktivi o morskoj strategije (2008/56/EZ) odnosno Uredbi o uspostavi okvira za djelovanje RH u zaštiti morskog okoliša:

  • Prvi dio sadrži opis značajki morskog okoliša sukladno Prilogu III ODMS odnosno Uredbe
  • Drugi dio sadrži opis postojećih opterećenja koji imaju utjecaj na promjene morskog okoliša sukladno Prilogu III
  • Treći dio sadrži zaključke i uočena prioritetna područja djelovanja.

 

Dobro stanje morskog okoliša i Skup ciljeva u zaštiti okoliša i s njima povezanih pokazatelja 

Uzimajući u obzir izrađen i usvojen prvi dokument Strategije zaštite morskog okoliša: 'Početna procjena stanja i pritisaka na morski okoliš Hrvatskog dijela Jadrana' izrađen je dokument: 'Dobro stanje morskog okoliša i Skup ciljeva u zaštiti okoliša i s njima povezanih pokazatelja'.

U okviru definiranja ovog dokumenta bilo je potrebno razlučiti četiri cilja:

  1. Zaštititi, omogućiti oporavak (gdje je potrebno), strukturu i funkcije biološke raznolikosti i ekosustava u cjelini u svrhu postizanja i zadržavanja dobrog stanja okoliša.
  2. Uočiti onečišćenje morskog okoliša u svrhu procjene rizika za ljudsko zdravlje i zdravlja ekosustava u cjelini s obzirom na korištenje mora i osigurati da onečišćenje ne predstavlja značajniji rizik za ljudsko zdravlje i zdravlje ekosustava s obzirom na njegovu namjenu.
  3. Zadržati korištenje morskih resursa i dobara, te drugih aktivnosti u morskim područjima, na razinama koje su održive i koje osiguravaju potencijal za korištenje i aktivnosti  sadašnjih i budućih generacija.
  4. Primijeniti principe dobrog upravljanja, kroz EU i globalno.

Odluka Komisije o kriterijima i metodološkim standardima za definiranje dobrog stanja morskih voda predlaže određeni broj kriterija i pridruženih im indikatora za procjenu dobrog stanja, u odnosu na 11 kvalitativnih deskriptora iz Aneksa I Okvirne direktive o morskoj strategiji. Kriteriji su izrađeni temeljem postojećih obveza i razvoja kroz EU legislativu obuhvaćajući relevantne elemente morskog okoliša. Među  kriterijima je potrebno  razlikovati one koji su sasvim razvijeni i operativni i one koji zahtijevaju daljnje usavršavanje u uskoj koordinaciji s uspostavljanjem monitoring programa: 'Sustava praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog mora'. Naime, za određeni broj kriterija i indikatora potrebna je daljnja razrada temeljena na dodatnim znanstvenim saznanjima o morskom okolišu i procesima u njemu, što je neophodno za postizanje ciljeva Direktive.

 

Gospodarsko-socijalna analiza korištenja i troška propadanja morskog okoliša i obalnog područja

'Gospodarsko-socijalna analiza korištenja i troška propadanja morskog okoliša i obalnog područja' (Gospodarsko-socijalna analiza) dio je Početne procjene te se smatra pripremnim dokumentom Strategije.

Uz financijsku i tehničku pomoć Mediteranskog akcijskog plana Programa za okoliš Ujedinjenih naroda (UNEP/MAP) i Svjetskog fonda za okoliš (GEF), 2013. godine, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode u suradnji s UNEP/MAP-ovim Regionalnim akcijskim centrom Program prioritetnih  aktivnosti (PAP/RAC), pokrenulo je izradu dokumenta „Gospodarsko-socijalne analize“ koja se odnosi ne samo na morski okoliš (kako je propisano Okvirnom direktivnom o morskoj strategiji) već i na obalno područje (sukladno Protokolu o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja).

Izrada dokumenta temelji se na analizi postojećih sektorskih dokumenata i statističkih podataka te stručnoj procjeni u skladu s postojećim EU smjernicama i Ekosustavnim pristupom UNEP/MAP-a.

Osnovni cilj dokumenta je analiza obalnog područja iz gospodarske i socijalne perspektive te navođenje preporuka za unaprjeđenje Strategije.

Nacrt dokumenta pored uvodnog dijela sadrži 6 poglavlja i priloge.

  • predstavljena je hrvatska obala i djelatnosti u obalnom području i opisuju se promjene u proteklom razdoblju.
  • daje se osvrt na relativnu razinu razvoja županija, gradova i općina u obalnom području te njihovo fiskalno stanje, uključujući i podatke vezane za ulaganja u zaštitu okoliša.
  • navedena je analiza poveznica između gospodarskih pokretača, okolišnih pritisaka koje uzrokuju i njihovih utjecaja na obalni i morski okoliš. U ovome se poglavlju također razmatra razmjer u kojem su okolišni izdaci vezani za okolišne pritiske i utjecaje.
  • navode se aktualne projekcije za kratkoročni razvoj hrvatskoga gospodarstva te ih se povezuje s obalnim područjem.
  • bavi se troškovima propadanja okoliša. Budući da se procjene ovih troškova suočavaju s ozbiljnim metodološkim problemima, navedeni su postojeći pristupi i neki kvantitativni i kvalitativni parcijalni primjeri kako bi se ovi troškovi mogli procjenjivati u budućnosti; trenutno je za procjenu troškova prihvatljiv pristup temeljen na troškovima.
  • preporuke vezane za podatke i baze podataka, deskriptore za dobro stanje okoliša obalnog područja, unaprjeđenje sustava praćenja, postizanje dobrog stanja upravljanja (imajući na umu integrirajući aspekt Strategije putem zajedničkog sustava upravljanja), kao i moguća unaprjeđenja metodologije s posebnim naglaskom na utjecaje budućih mjera. 

Uzeti su u obzir postojeći zakonski okvir, institucionalni kapaciteti i mogućnost za osposobljavanje dionika u cilju upravljanja okolišno prihvatljivim razvojem obale. S obzirom da je koncept održivog razvoja već po definiciji prihvaćen, preporuke se odnose isključivo na politiku razvoja koja podrazumijeva brigu za okoliš i uzima u obzir troškove uništavanja okoliša.

Dokument Gospodarsko-socijalne analize predstavlja osnovu za izradu Programa mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem kao akcijskog programa Strategije.

 

Sustav praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog mora 

Akcijski program Morske strategije: Sustav praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog mora (Sustav praćenja) prvi je akcijski program i kao takav sastavni dio Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem čija obveza izrade proizlazi iz Okvirne direktive o morskoj strategiji ODMS. Nadalje, uz ODMS Uredbom je u nacionalno zakonodavstvo transponirana i prateća Odluka Komisije 2010/477/EU o kriterijima i metodološkim standardima o dobrom stanju morskog okoliša. Transpozicijom ODMS u nacionalno zakonodavstvo Republika Hrvatska je preuzela obveze i rokove za donošenje dokumenata i uspostavu akcijskih programa Strategije.

Sustav praćenja se odnosi na morske vode u područjima pod suverenitetom Republike Hrvatske, odnosno u kojima Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju. Ovim se akcijskim programom Strategije, a na temelju usvojenog prvog pripremnog dokumenta: „Početne procjene stanja i opterećenja morskog okoliša hrvatskog dijela Jadrana“, te ostalih pripremnih dokumenata:„Skup značajki dobrog stanja morskog okoliša DSO i Skup ciljeva u zaštiti okoliša i s njima povezanih pokazatelja“, postojećih i dostupnih uputa, podataka, i rada Europske komisije, procjena i drugih dokumenata vezanih za istraživanje i praćenje stanja morskog okoliša u Republici Hrvatskoj, definira „Sustav praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog mora“.

Dosljednost i usklađenost u izradi ovog Programa Strategije ostvaruje se suradnjom Republike Hrvatske sa susjednim jadranskim državama (podregija Jadransko more) i zemljama Sredozemlja (regija Sredozemno more) u okviru usuglašavanja pristupa u provedbi ODMS i ekosustavnog pristupa pri upravljanju ljudskim djelatnostima u obalnom i morskom okolišu u Sredozemlju, a u cilju postizanja i održavanja dobrog stanja morskog okoliša do 2020. godine. Podregionalna i regionalna suradnja i usuglašavanje provode se putem postojećih radnih tijela Europske komisije, međunarodnih i međudržavnih ugovora o suradnji na zaštiti i upravljanju morskim okolišem (na razini podregije: Mješovita komisija za zaštitu voda Jadranskog mora i obalnih područja; na razini regije: Konvencija o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja, NN MU 12/93 i 11/2004), te u okviru postojećih međunarodnih institucionalnih oblika suradnje i različitih znanstveno-istraživačkih projekata, relevantnih postojećih programa praćenja ili onih koji su trenutno u izradi. Također je osigurana dosljednost metoda praćenja stanja, procjena prekograničnih utjecaja i značajki, te su propisane standardizirane metode praćenja i procjena stanja.

Sustav praćenja pored uvodnog dijela, popisa literature i priloga, čine poglavlja koja se bave prijedlozima praćenja i promatranja za 11 kvalitativnih deskriptora dobrog stanja morskog okoliša.

Sustav praćenja u predstojećem će se razdoblju, a uvažavajući dinamiku provedbe aktivnosti Strategije u šestogodišnjim ciklusima, odnosno nadopunama i izmjenama pripremnih dokumenata, te većoj dostupnosti novih saznanja i razini provedbe ostalih relevantnih politika, nadopunjavati i nadograđivati.

Program mjera 

Uredbom o izradi i provedbi dokumenata Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem  (Narodne novine, broj 112/2014, u daljnjem tekstu: Uredba) transponirana je Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća kojom se uspostavlja okvir za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (u daljnjem tekstu: Okvirna direktiva o morskoj strategiji-ODMS), te Odluka komisije 2010/477/EU o kriterijima i metodološkim standardima o dobrom stanju morskog okoliša (u daljnjem tekstu: Odluka). Uredba uređuje polazne osnove i mjerila za izradu, razvoj i provedbu Strategije, te Plan djelovanja prema kojemu je najkasnije do 2015. predviđena izrada Programa mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem (u daljnjem tekstu: Program mjera), odnosno najkasnije do 2016. predviđen je početak primjene Programa mjera na obalnom prostoru i morskim vodama pod suverenitetom RH odnosno u kojima RH ostvaruje suverena prava i jurisdikciju.

Zakonom o potvrđivanju Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja (Narodne novine, Međunarodni ugovori , broj 8/2012; u daljnjem tekstu: Protokol) preuzeta je obaveza iz Protokola Barcelonske konvencije o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja o izradi nacionalne Strategije integralnog upravljanja obalnim područjem (u daljnjem tekstu: IUOP Strategija) što je preneseno kroz Uredbu. U tom smislu Strategija objedinjuje oba strateška dokumenta (Morsku strategiju i  IUOP Strategiju).

Sukladno odredbama Uredbe, Programom mjera se određuju mjere koje je potrebno poduzeti radi postizanja i/ili održavanja dobroga stanja okoliša te mjere koje je potrebno poduzeti radi  ostvarivanja ciljeva upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem.

Program mjera se utvrđuje na temelju izrađenih pripremnih dokumenata Strategije. Pri izradi programa mjera uzeti su u obzir elementi obveznog obuhvata Programa mjera iz Priloga V. i Priloga VI. Uredbe, kao i prethodno definirane mjere donesene slijedom primjene posebnih propisa RH, a osobito one utvrđene na temelju propisa iz područja vodnoga gospodarstva (graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda, standardima kakvoće u okolišu u području vodne politike i u području politike zaštite i upravljanja morskim okolišem); na temelju propisa kojim se uređuje kakvoća mora za kupanje; propisa o staništima i pticama; prostorno-planskim dokumentima; ribarskoj politici; kao i mjere donesene na temelju međunarodnih sporazuma.

Program mjera uključuje i mjere prostorne zaštite koje pridonose stvaranju usklađenih i reprezentativnih mreža očuvanih morskih područja i primjereno obuhvaćaju raznolikost ekoloških sustava koji ih čine. Pri tome, u obzir se uzimaju odredbe posebnih propisa iz područja zaštite prirode za utvrđivanje ekološki značajnih područja Europske unije NATURA 2000 i proglašavanje zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj. Potrebno je da Program mjera sadrži i mjere o kojima su se države podregije, odnosno države regije usuglasile u okviru regionalnih i međunarodnih sporazuma.

U tom smislu, u okviru definiranja Programa mjera, prema relevantnim smjernicama MED POL-a UNEP/MAP-a, kao zasebna aktivnosti provesti će se revizija Nacionalnog akcijskog plana (NAP) za Hrvatsku  koji je izrađen 2005. godine u okviru UNEP/MAP-ovog Strateškog akcijskog plana za zaštitu Mediteranskog mora od onečišćenja s kopna (SAP MED).

Pri izradi Programa mjera mora se primjereno voditi računa o održivom razvoju, te o socijalnim i gospodarskim učincima predviđenih mjera. U tu svrhu postojeće mjere treba pojedinačno ocijeniti analizom tehničke izvodivosti i učinkovitosti troška (cost-effectiveness analiza), te predložiti skup tehnički izvedivih i zadovoljavajuće učinkovitih mjera. S obzirom da se radi o međusobno uvjetovanim mjerama čiji se učinci prepliću, treba ocijeniti i društvene koristi i troškove skupa predloženih mjera (cost-benefit analiza). U Programu se tako nalaze mjere koje su povoljno ocijenjene i skupno i pojedinačno.