Ministar Zmajlović i UNDP o niskougljičnom razvoju kao prilici za otvaranje 'zelenih' radnih mjesta

Ministar Zmajlović i UNDP o niskougljičnom razvoju kao prilici za otvaranje 'zelenih' radnih mjesta

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) su na stručnom skupu održanom 21. svibnja 2013. predstavili Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja (LEDS) za Hrvatsku, na kojem su zajednički radili od siječnja 2012. Okvir će poslužiti kao podloga za izradu Strategije niskougljičnog razvoja Hrvatske sa sektorskim ciljevima smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2050.

'Hrvatska u svom razvoju želi trostruku dobit: ekonomski rast, društveni razvoj i očuvan okoliš. Strategija niskougljičnog razvoja vodi nas bliže tom cilju' - rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović na otvorenju skupa te dodao da je ideja o nužnosti odabira između zaštite okoliša i gospodarskog razvoja pogrešna te da zaštita okoliša i rad na ublažavanju klimatskih promjena mogu biti generatori gospodarskog rasta i zalog zelene budućnosti.

Izrada LEDS-a obaveza je Hrvatske kao buduće članice Europske unije koja je postavila ambiciozan cilj smanjenja emisija CO₂ za 20 posto do 2020., te kao potpisnice Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime. Niskougljični razvoj nije samo obaveza već i prilika za Hrvatsku. Prema analizi UNDP-a iz 2010., usredotočenost na korištenje obnovljivih izvora energije i energetsku učinkovitost u konačnici može dovesti do kreiranja 80.000 ‘zelenih’ radnih mjesta.

Na skupu je zaključeno da smanjenje emisije stakleničkih plinova predstavlja izazov, ali i priliku za povećanje konkurentnosti i poticaj za trajni gospodarski rast. Naglašeno je i da koncept puta prema niskougljičnom konkurentnom razvoju, temeljen na osnovnim načelima održivog razvoja koji podrazumijeva ravnotežu društvenih, gospodarskih i okolišnih ciljeva, nema alternative.

Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2050. godine utvrđuje smjernice vezane uz ciljeve, vizije i prioritetne mjere te instrumente provedbe Strategije. Ukazuje na nužnosti sveobuhvatnog pristupa, međusektorske suradnje i participacije svih dionika, nužnost stručnih analiza kao i snažne političke volje.

Kako bi oblikovali Okvir za Strategiju, više od 200 stručnjaka iz državnih institucija, akademske zajednice i civilnog društva aktivno je sudjelovalo na dva nacionalna savjetovanja te sedam sektorskih radionica za promet, poljoprivredu, energetiku i industriju, gospodarenje otpadom, korištenje zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i šumarstvo, zgradarstvo i turizam.

Strategija niskougljičnog razvoja traži korjenite promjene u obrascima ponašanja, na osobnoj, korporativnoj i društvenoj razini. Na njenoj izradi i provedbi nastavit će se raditi kroz podršku regionalnog projekta financiranog sredstvima EU, a izrada će postati i obveza za države članice prema novom prijedlogu europske Uredbe o mehanizmima za praćenje stakleničkih plinova.

U sklopu stručnog skupa održana je i panel rasprava na temu 'Niskougljični razvoj kao prilika za hrvatsko gospodarstvo i otvaranje novih radnih mjesta', na kojoj su sudjelovali stručnjaci Ministarstva zaštite okoliša i prirode te drugih relevantnih institucija. Sudionicima skupa predstavljeni su i primjeri dobre prakse niskougljičnog razvoja u Hrvatskoj kao poticaj za daljnje djelovanje. Pomoćnik ministra zaštite okoliša i prirode Mario Obrdalj održao je prezentaciju na temu puta prema niskougljičnom razvoju Hrvatske.