Naftno rudarstvo i geotermalne vode za energetske svrhe



POVIJEST
 
  • Istraživanje i proizvodnja nafte, plina i geotermalne vode u energetske svrhe u Republici Hrvatskoj je započelo 1952. godine, osnutkom poduzeća Naftaplin, sa sjedištem u Zagrebu. Iste godine u Hrvatskoj je proizvedeno 102 000 tona nafte i oko 6,5 milijuna prostornih metara prirodnog plina. Iskorištavanje nafte najprije je počelo u području Ludbrega i Selnice, a nastavilo se na polju Gojlo. Intenzivne aktivnosti istraživanja i eksploatacije nafte i plina u Hrvatskoj traju zadnjih 60 godina, te se danas na području Panonskog bazena intenzivno pridobivaju ugljikovodici (nafta, plin i kondenzat), a na području Jadranskog mora istraživanje traje preko 40 godina, te su prva plinska polja na Jadranu puštena u eksploataciju 1999. godine.
 
  • Od 1952. godine. do 2018 god. u Hrvatskoj je opremljeno i pušteno u rad sveukupno 87 polja, od toga 45 naftnih, 30 plinskih i 12 geotermalne vode u energetske svrhe. Ukupno je proizvedeno 106 milijuna tona nafte, 9 milijuna tona kondenzata, te 74 milijarde prostornih metara prirodnog plina. Izrađeno je 4.500 istražnih i razradnih bušotina, 1.200 proizvodnih naftnih bušotina i 200 proizvodnih plinskih bušotina.
 
  • Najveća proizvodnja nafte u Hrvatskoj postignuta je 1981. godine, s iznosom od 3.140.777,000 tona, a prirodnog plina 1989. godine, s iznosom od 2 176 657,000 prostornih metara.Prema godišnjem energetskom pregledu Republike Hrvatske bilančne rezerve nafte i kondenzata u 2016. godini iznosile su 11 027, 000 m3, a proizvodnja je iznosila 804 000 tona.Bilančne rezerve prirodnog plina u 2016. godini u Hrvatskoj iznosile su 13 168,4×106 m3, a proizvodnja je iznosila 1 647, 2×106 m3.

  • GEOLOGIJA I POLJA
     

  • Područje Republike Hrvatske prema geološkom kriteriju dijeli se na Panonski bazen i Jadransku karbonatnu platformu. Jadranska karbonatna platforma podijeljena je na Dinaride i Jadransko podmorje. Najznačajnije pridobivanje nafte i plina ostvareno je na području Panonskog bazenskog sustava, a kroz zadnja dva desetljeća povećane su pridobivene količine plina zbog eksploatacije u Jadranskom podmorju. Na području Dinarida trenutno nema eksploatacije.
 
  • Panonski bazen smješten je između Alpa, Karpata i Dinarida. Hrvatskoj pripada njegov jugozapadni dio, koji je približno omeđen rijekama Kupom i Savom na jugu te Dravom na sjeveru. Unutar tog sustava smješteno je 61 naftno, naftno-plinsko te plinsko polje. Eksploatacija se trenutno ostvaruje na četrdesetak polja. Najveće količine rezervi nafte nalaze se u području Panonskog bazena, a prirodnog plina na području Dravske depresije (eksploatacijska polja Molve i Kalinovac).
 
  • Dio Jadranskog mora koje pripada Republici Hrvatskoj je veći od 54 000 km2. Do danas provedena istraživanja rezultirala su otkrićem plinskih ležišta. Najznačajnije eksploatacijsko polje Sjeverni Jadran obuhvaća 1756 km2, a odobreno je trgovačkom društvu INA-Industrija nafte d.d. 1994. godine. Unutar eksploatacijskog polja Sjeverni Jadran nalaze se plinska polja Ivana, Ika, i Ida i lokaliteti Annamaria, Andreina, Irina, Ana, Vesna, Božica, Irna, Ivna, Koraljka, itd. Ukupno postoji 15 proizvodnih i jedna servisna platforma.