Kako će klimatske promjene utjecati na društvo?

Iako se klima kroz povijest Zemlje oduvijek mijenjala, posljednjih desetljeća uočavamo promjene koje je najvjerojatnije prouzročio čovjek. Može se primijetiti da su godišnje temperature zraka u Hrvatskoj rasle, godišnja se količina padalina smanjuje, a broj suhih dana je u porastu. Suše i dulja razdoblja ekstremnih temperatura vrlo će se vjerojatno pojačati i u budućnosti, što je već vidljivo u činjenici da je sedam od deset najtoplijih godina od 1900. godine zabilježeno nakon 2000. godine. U isto vrijeme, poplave uzrokovane porastom razine mora i jakim oborinama još su jedna od neposrednih opasnosti koje Hrvatskoj donose klimatske promjene, osobito s obzirom na dugu obalu i velik dio teritorija smješten u riječnim slivovima.

Sve će ove klimatske promjene utjecati na hrvatsko društvo i gospodarstvo. Zbog svoje važnosti za sigurnost hrane i zapošljavanje, poljoprivreda je važan sektor hrvatskog gospodarstva. Poljoprivreda izravno ovisi o klimatskoj varijabilnosti i stoga je posebno osjetljiva na klimatske promjene. Ekstremne vremenske pojave, kao što su suše ili oluje, štete usjevima i izazivaju gospodarske gubitke. Ipak, klimatske promjene mogu i pozitivno utjecati na poljoprivredu (npr. više temperature mogu pogodovati ranijoj cvatnji i uzgoju novih kultura).

U smislu zapošljavanja, jednako kao i u smislu stvaranja prihoda turizam je središnji sektor hrvatskog gospodarstva. Porast temperature, mogao bi utjecati na dolazak turista. Nadalje, velik dio turističke infrastrukture nalazi se na obali i izložen je podizanju razine mora. Također, u turističkim odredištima u unutrašnjosti kao što su nacionalni parkovi povećanje temperature može izazvati promjene u ekosustavima.

Toplinski valovi, koji će se u budućnosti pojavljivati češće, imat će utjecaj na ljudsko zdravlje, naročito kod ranjivih skupina kao što su starije osobe i kronični bolesnici. Nadalje, zbog viših tremperatura postoji opasnost širenja bolesti koje prenose komarci i druge ne-endemske migratorne vrste.

Predviđeno povećanje temperature, uz smanjenje oborina, moglo bi dovesti do nestašice vode. S obzirom da proizvodnja energije u Hrvatskoj uvelike ovisi o hidroelektranama ovo može imati negativnan utjecaj na opskrbu energijom. S druge strane, povećanje broja sunčanih dana može pogodovati većem korištenju solarne energije.

Na područjima koja se već i danas suočavaju s nestašicama vode (kao što su otoci) u budućnosti može doći do problema za vodno gospodarstvo radi smanjene dostupnosti slatkovodnih resursa. Ovo također utječe na ostale sektore i područja ovisna o vodi, kao što su poljoprivreda i močvarna staništa.

Bioraznolikost i ekosustavi izrazito su pogođeni klimatskim promjenama, a već sada je primjetno zaslanjivanje močvarnih područja morskom vodom.

Rastuće temperature mora utječu na migracije riba uzrokujući promjenu u sastavu ribljeg fonda, čime mogu dovesti do problema u sektoru ribarstva i djelatnosti vezanih uz more.

Zbog očekivanog podizanja razine mora, može se očekivati nepovoljni učinak na infrastrukturu u priobalju.

U budućoj Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske za razdoblje do 2040. godine s pogledom do 2070. godine detaljno će se opisati utjecaj klimatskih promjena na Hrvatsku, a kroz Akcijski plan mjere prilagodbe.