Svjetlosno onečišćenje

Svjetlosno onečišćenje prepoznato je kao rastući globalni problem, čije posljedice mogu biti vrlo ozbiljne

Svjetlosno onečišćenje okoliša danas je globalni problem kojemu se pripisuju ekonomski, astronomski, sigurnosni, ali i zdravstveni problemi koji utječu na čovjeka i izazivaju brojne neželjene zdravstvene učinke. Svjetlosno onečišćenje je za širu javnost noviji pojam za razliku od onečišćenja vode, tla ili zraka.

Svjetlosno onečišćenje je promjena razine prirodne svjetlosti u noćnim uvjetima uzrokovana emisijom svjetlosti iz umjetnih izvora svjetlosti, koja štetno djeluje na ljudsko zdravlje i ugrožava sigurnost u prometu zbog bliještanja, neposrednog ili posrednog zračenja svjetlosti prema nebu ometa život i/ili seobu ptica, šišmiša, kukaca i drugih životinja te remeti rast biljaka, ugrožava prirodnu ravnotežu na zaštićenim područjima, ometa profesionalno i/ili amatersko astronomsko promatranje neba i nepotrebno troši energiju te narušava sliku noćnog krajobraza.

Najprepoznatljivija nuspojava onečišćenja svjetlošću jest povećanje rasvijetljenosti neba tijekom noći, što je uzrokovano pretjeranim intenzitetom korištenja rasvjete, a nastaje zbog raspršenja vidljivog i nevidljivog svjetla (ultraljubičastog i infracrvenog svjetla) prirodnog ili umjetnog porijekla na sastavnicama okoliša i atmosfere i za sobom povlači štetne posljedice i na čovjeka i na njegov okoliš.


Štetne posljedice

Svjetlosno onečišćenje ima brojne štetne posljedice:
 

  • poremećaj prirodne izmjene dana i noći utječe na ljudsko zdravlje i normalno funkcioniranje većine živog svijeta 
  • pretjerana umjetna svjetlost noću u nekim je ekosustavima ozbiljna prijetnja opstanku vrsta
  • uzrokuje nepotrebno trošenje energije te dolazi do emisije ugljikovog dioksida, što šteti okolišu. 


Budući da je određena razina narušavanja prirodnog mraka umjetnom rasvjetom ulica, prometnica, javnih mjesta i spomenika pretpostavka urbanog načina života, pod pojmom „svjetlosno onečišćenje“ se u prvom redu podrazumijeva svaka nepotrebna emisija svjetlosti odnosno emisija u prostor izvan zone koju je potrebno osvijetliti.
 
 
Zaštita od svjetlosnog onečišćenja

Zaštitom od svjetlosnog onečišćenja osigurava se zaštita ljudskog zdravlja, cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje bioraznolikosti i krajobrazne raznolikosti, očuvanje ekološke stabilnosti, zaštita biljnog i životinjskog svijeta, racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet javnog zdravstva, zdravlja  i temelj koncepta održivog razvitka.

Mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja obuhvaćaju zaštitu od nepotrebnih i štetnih emisija svjetlosti u prostor, u zoni i izvan zone koju je potrebno rasvijetliti te mjere zaštite noćnog neba i prirodnih vodnih tijela i zaštićenih prostora od umjetne rasvjete vodeći računa o zdravstvenim, biološkim, ekonomskim, kulturološkim, pravnim, sigurnosnim, astronomskim i drugim uvjetima i potrebama.
 
Zakonom o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (Narodne novine, broj 14/19) uređena su načela zaštite, subjekti koji provode zaštitu, način utvrđivanja standarda upravljanja rasvijetljenošću u svrhu smanjenja potrošnje električne i drugih energija i obveznih načina rasvjetljavanja, utvrđene su mjere zaštite od prekomjerne rasvijetljenosti, ograničenja i zabrane u svezi sa svjetlosnim onečišćenjem, planiranje gradnje, održavanja i rekonstrukcije rasvjete, te odgovornost proizvođača proizvoda koji služe rasvjetljavanju.


Pravilnik o zonama rasvijetljenosti, dopuštenim vrijednostima rasvjetljavanja i načinima upravljanja rasvjetnim sustavima (Narodne novine, broj 128/20) temeljen na članku 9. Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (Narodne novine, broj 14/19), stupio je na snagu osmog dana od objave u Narodnim novinama.
Pravilnik propisuje obvezne načine i uvjete upravljanja rasvjetljavanjem, zone rasvijetljenosti, mjere zaštite, najviše dopuštene vrijednosti rasvjetljavanja, uvjete za odabir i postavljanje svjetiljki, kriterije energetske učinkovitosti, uvjete, najviše dopuštene vrijednosti korelirane temperature boje izvora svjetlosti i upotrebu ekološki prihvatljivih svjetiljki.

Pravilnik uređuje:

  1. Opće odredbe 
  2. Standardi upravljanja rasvijetljenosti okoliša  (zone rasvijetljenosti)
  3. Načini i uvijeeti upravljanja rasvjetljavanjem (odredbe se odnose na vanjsku rasvjetu, dekorativnu rasvjetu, svjetlosne instalacije i/ili svjetlosne skulpture, krajobraznu rasvjetu, prirodna vodna tijela, cestovnu rasvjetu i rasvjetu drugih prometnih površina, mostove, nadvožnjake i vijadukte, oglasne ploče, gradilišta, industrijska postrojenja i skladišta, sportske površine i igrališta i građevine poslovne, turističke i ugostiteljske namjene)
  4. Završne odredbe
  5. Prilozi:
  • Prilog I. A. Zone rasvijetljenosti; B. Definicija za onečišćujuće (OS), rasipno (RS) i provalno svjetlo (PS)
  • Prilog II. A. Granične vrijednosti vertikalne rasvijetljenosti na otvorima građevina; B. Granične vrijednosti svjetline (luminancije) na površinama građevina ne uključujući otvore (vrata i prozori)
  • Prilog III. A. Javne prometnice s motornim prometom; B. Pješačke i biciklističke staze na nogostupima, zaustavne trake i parkirališta uz cestu; C. Parkirališne površine; D. Pješački prijelazi
  • Prilog IV. Najviše dopuštene vrijednosti svjetline oglasnih ploča ili medija za oglašavanje
  • Prilog V.  Referentna vrijednost srednje horizontalne rasvijetljenosti manipulativnih i radnih površina koje su dio gradilišta, industrijskog postrojenja na otvorenom i skladišta na otvorenom 
  • Prilog VI. Maksimalna vrijednost srednje horizontalne rasvijetljenosti vodnih površina uzrokovana cestovnom rasvjetom
  • Prilog VII. Polumjeri zaštitnih zona i zone rasvijetljenosti oko zvjezdarnica
  • Prilog VIII. Maksimalni udio svjetlosnog toka iznad horizontalne ravnine instalirane svjetiljke
     

Pravilnik o mjerenju i načinu praćenja rasvijetljenosti okoliša (Narodne novine, broj 22/23) donesen je temeljem članka 10. stavka 3. Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (Narodne novine, broj 14/19).
Pravilnikom se propisuje način mjerenja rasvijetljenosti okoliša, sadržaj i način izrade izvješća o provedenom mjerenju te način mjerenja radi utvrđivanja razine rasvijetljenosti.
 
Pravilnik uređuje:
  1. Opće odredbe
  2. Mjerenja svjetline
  3. Mjerenja horizontalne rasvijetljenosti
  4. Mjerenja vertikalne rasvijetljenosti
  5. Mjerenja korelirane temperature boje svjetlosti
  6. Kontrola udjela svjetlosnog toka iznad horizontalne ravnine
  7. Vrednovanje rezultata mjerenja
  8. Zapisnik o izvršenim svjetlotehničkim mjerenjima
  9. Završne odredbe
  10. Prilozi
  • Prilog I. Popis normi
  • Prilog II. Mjerenje svjetline – luminancije
  • Prilog III. Mjerenje horizontalne rasvijetljenosti
  • Prilog IV. Mjerenje vertikalne rasvijetljenosti
  • Prilog V. Mjerenja korelirane temperature boje – CCT
  • Prilog VI. Kontrola udjela svjetlosnog toka iznad horizontalne ravnine – ULOR
 
 
Pravilnik o sadržaju, formatu i načinu izrade plana rasvjete i akcijskog plana gradnje i/ili rekonstrukcije vanjske rasvjete (Narodne novine, broj 22/23) donesen je temeljem članka 12. stavka 9. i članka 13. stavka 5. Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (Narodne novine, broj 14/19).
Pravilnikom se propisuju sadržaj, format i način dostave plana rasvjete i akcijskog plana gradnje ili rekonstrukcije vanjske rasvjete, način informiranja javnosti o planovima i akcijskim planovima, način dostave podataka za potrebe informacijskog sustava zaštite okoliša i prirode, kao i druga pitanja u vezi s tim.
 
Pravilnikom uređuje:
  1. Opće odredbe
  2. Plan rasvjete
  3. Akcijski plan gradnje i/ili rekonstrukcije vanjske rasvjete
  4. Završne odredbe
  5. Prilozi
  • Prilog I. Tumač znakovlja
  • Prilog II. Plan
  • Prilog III. Akcijski plan