Prijedlog Drugog nacionalnog plana za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u Republici Hrvatskoj (uključuje Odluke usvojene 2009.-2013. godine) (24.02.2016.-25.03.2016.)

Stockholmska konvencija o postojanim organskim onečišćujućim tvarima donesena je u svibnju 2001. godine u okviru Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) s ciljem smanjenja ili sprečavanja ispuštanja ovih tvari u okoliš.

Zakonom o potvrđivanju Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima ('NN-MU', broj 11/2006) Republika Hrvatska postala je stranka Stockholmske konvencije 30. travnja 2007. godine.

Stokholmska konvencija se prvotno odnosila na uklanjanje, ograničavanje i nenamjernu proizvodnju 12 postojanih organskih onečišćujućih tvari (POPs), no nakon prihvaćanja Odluka o izmjenama i dopunama Dodataka A, B i C 2009., 2011. i 2013. godine na četvrtoj, petoj i šestoj Konferenciji stranaka (COP-4, COP-5 i COP-6) u tekst Stockholmske konvencije uključeno je dodatnih 11 POPs-ova (alfa i beta heksaklorocikloheksan, klordekon, heksabromodifenil, lindan, pentaklorbenzen, perfluorooktansulfonska kiselina (PFOS) i njezine soli i perfluoroktan sulfonil fluorid (PFOSF), tetra bromodifenil eter i pentabromo difenileter, tehnički endosulfan i heksabromociklododekan (HBCD)).

Temeljem članka 7. Stockholmske konvencije Republika Hrvatska je izradila prvi Nacionalni plan za provedbu Stockholmske konvencije (NIP) koji je uključivao prvih 12 POPs-ova, koji je prihvaćen od strane Vlade Republike Hrvatske Odlukom o prihvaćanju Nacionalnog plana za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima ('Narodne novine', broj 145/2008).

Navedene odluke objavljene su u službenom glasilu Republike Hrvatske putem Uredbe o objavi Dodatka G od 6. svibnja 2005. godine, izmjena i dopuna Dodataka A, B i C iz svibnja 2009. godine, izmjene i dopune Dodatka A iz travnja 2011. godine i izmjene i dopune Dodatka A iz svibnja 2013. godine Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima ('NN-MU', broj 8/15).

Usvajanjem prethodno navedenih Izmjena i dopuna teksta Stockholmske konvencije o uključivanju dodatnih 11 novih POPs-ova Republika Hrvatska pristupila je obvezi izrade revidiranog/drugog NIP-a.
Temeljem navedenog, izrađen je i Prijedlog drugog NIP-a koji predstavlja ispunjenje obveza Stockholmske konvencije koje je Republika Hrvatska stranka.

Prijedlogom Drugog NIP-a prikazani su:

  • Ciljevi i zahtjevi Stockholmske konvencije
  • Mehanizam procesa revizije NIP-a
  • Osnovne informacije o državi
  • Institucionalni, politički i regulatorni okvir (podjela nadležnosti)
  • Ocjena sadašnjeg stanja u Republici Hrvatskoj Prikaz rezultata inventarizacije starih i tzv. 'novih' POPs-ova (prošla, sadašnja proizvodnja, uporaba i stanje zaliha)
  • Temeljna politika i ciljevi NIP-a
  • Opis predloženih mjera i aktivnosti na temelju rezultata inventarizacije  koje je potrebno provesti u cilju ispunjenja obveza Stockholmske konvencije uz nositelje provedbe pojedinih aktivnosti, vremenski plan i procijenjena financijska sredstva za provedbu istih

Javnost i zainteresirana javnost mogla se uključiti u izradu Prijedloga Drugog nacionalnog plana davanjem svojih prijedloga, mišljenja ili primjedbi putem portala e-Savjetovanja u razdoblju od 24. veljače do 25. ožujka 2016. godine.