Prijava nepravilnosti

PRIJAVA NEPRAVILNOSTI
 
Elektronička kontakt točka Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za prijavljivanje nepravilnosti i/ili sumnje na nepravilnost: nepravilnosti@mzoe.hr.


Tel: 01/3717-100
Tel: 01/3717-297
 
Odluka o imenovanju osobe za nepravilnosti (pdf)

OBRAZAC – Unutarnje prijavljivanje nepravilnosti - Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (pdf)

Odluka o imenovanju povjerljive osobe (pdf)

Pravilnik o načinu imenovanja povjerljive osobe i postupku unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike (pdf)

 
Što je nepravilnost?
Nepravilnost je svako kršenje odredbi EU (uključujući memorandume o financiranju, sporazume o financiranju, ugovore) ili odredbi nacionalnog zakonodavstva koje proizlazi iz činjenja ili propusta gospodarskog subjekta (zaposlenika, fizičkih ili pravnih osoba ili drugih tijela) koje bi moglo imati učinak nanošenja štete proračunu EU, proračunska sredstva i  kroz neopravdanu stavku rashoda.

U smislu Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru, nepravilnost je i nepridržavanje ili pogrešna primjena zakona i drugih propisa koja proizlazi iz radnji ili propusta korisnika proračuna, a koja ima ili bi mogla imati štetan utjecaj na proračunska sredstva i sredstva iz drugih izvora, bilo da se radi o prihodima/primicima, rashodima/izdacima, povratima, imovini ili obvezama. 

U smislu Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, nepravilnosti su kršenja zakona i drugih propisa te nesavjesno upravljanje javnim dobrima, javnim sredstvima i sredstvima Europske unije koje predstavlja ugrožavanje javnog interesa, a koja su povezana s obavljanjem poslova kod poslodavca.
Nepravilnost također označava bilo kakav oblik djelovanja čija je posljedica ugrožavanje javnog interesa. Nepravilnost podrazumijeva i kršenje zakona i drugih propisa te nesavjesno upravljanje javnim dobrima, javnim sredstvima i sredstvima EU, a da su povezane s obavljanjem poslova kod poslodavca. Kao primjeri nepravilnosti, mogu se izdvojiti neobjavljivanje propisanih dokumenata, manipulacije financijskim izvještajima ili nesavjesno upravljanje javnim dobrima, a zbog kojeg može doći do ugrožavanja ljudskog zdravlja.
 
Zaštita prijavitelja nepravilnosti (zviždača)
U Ustavu Republike Hrvatske (NN, br. 85/10 - pročišćeni tekst i NN, br. 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske), sadržane su odredbe za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao što su pravo na pristup informacijama, sloboda mišljenja i izražavanja misli te vladavina prava. Pravo na prijavljivanje nepravilnosti proizlazi upravo iz tih prava.

Sukladno Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (Zakon o zaštiti zviždača) i Pravilniku o načinu imenovanja povjerljive osobe i postupku unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike (nadalje u tekstu Ministarstvo), Ministarstvo je imenovalo  povjerljivu osobu za unutarnje prijavljivanje nepravilnosti i njezinu zamjenu.
 
Zviždač je zaposlenik, Ministarstva, koji postupajući u dobroj vjeri prijavi činjenice koje uoči prilikom izvršavanja svojih radnih zadataka, a koje upućuju na mogućnost postojanja nepravilnosti i pogrešaka. Pravila o zaštiti zviždača se na odgovarajući način (osobito u smislu obveze čuvanja povjerljivosti i anonimnosti) primjenjuju i na fizičke osobe koji nisu zaposlenici Ministarstva, kao i na pravne osobe koje su korisnici bespovratnih sredstava, te na predstavnike zainteresirane javnosti, a koji upute na nezakonitosti i nepravilnosti u korištenju EU sredstava. Prilikom obavještavanja Ministarstva o uočenim nepravilnostima i/ili sumnji na prijevaru, na zaposlenike Ministarstva i treće osobe koje prijavljuju nezakonitosti primjenjuju se pravila o zaštiti zviždača, jamči im se zaštita identiteta, te zaštita stečenih prava u radnom odnosu (ako je primjenjivo), a sukladno odredbama članaka 43. stavka 6. Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru (Narodne novine broj: 78/15) i 117. stavka 3. Zakona o radu (NN 93/14).


Tko je prijavitelj nepravilnosti?
Prijavitelj nepravilnosti je osoba koja ima saznanja o određenim nepravilnostima bilo da se radi o kršenjima zakona, uredbi, pravilnika, etičkih kodeksa, unutarnjih akata pravne osobe i koja ih prijavljuje, a koje su povezane s obavljanjem poslova kod poslodavca. Prijavitelj nepravilnosti može biti svaka osoba koja obavlja poslove kod poslodavca ili na bilo koji način sudjeluje u djelatnostima javne vlasti, pravne ili fizičke osobe, neovisno o vrsti ugovora i tome da li je u radnom odnosu ili izvan njega. Važno je istaknuti da obavljanje poslova, osim radnog odnosa obuhvaća i volontiranje, obavljanje poslova preko ugovora o djelu, studentske poslove također obuhvaća i osobe čiji je radni odnos prestao kod određenog poslodavca i dr. Prijavitelj nepravilnosti ujedno može biti i osoba koja je sudjelovala u postupcima zapošljavanja u svojstvu kandidata.

Svaki državni službenik treba prijaviti nepravilnosti koje otkrije te sumnje na počinjenje istih, kao i sumnju na prijevaru, sve činjenice koje ukazuju na moguću nezakonitu radnju, posebno ako je vezana uz prijevaru ili korupciju ili koje ukazuju na ozbiljan propust u ispunjavanju profesionalnih obveza. Svaka počinjena nepravilnost i/ili prijevara, te sumnja na počinjenje istih, treba se prijaviti, bez obzira na veličinu i značaj nepravilnosti i/ili prijevare, i bez obzira jesu li iste počinjene namjerno ili iz nehata. Treba se prijaviti nepridržavanje ili pogrešna primjena zakona i drugih propisa a koja ima ili bi mogla imati štetan utjecaj na proračunska sredstva i sredstva iz drugih izvora.

Gdje i kome se prijavljuju nepravilnosti?
Svoje prijedloge, primjedbe i pritužbe vezane za uočene nepravilnosti možete izraziti osobno (imenom i prezimenom) ili uz traženje zadržavanja anonimnosti, anonimno, pisanim putem ubaciti u poštanski sandučić Ministarstva  koji je postavljen u prizemlju ZagrebTower-a na adresi Radnička cesta 80, 10 000 Zagreb.


Unutarnje prijavljivanje nepravilnosti podrazumijeva prijavu povjerljivoj osobi imenovanoj od strane poslodavca za zaprimanje prijava unutar poslodavca.
a)     Postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike uređen je Pravilnikom o postupku unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i imenovanja povjerljive osobe u Ministarstvu.
b)    Postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti započinje dostavljanjem popunjenog obrasca prijave za prijavljivanje nepravilnosti povjerljivoj osobi i/ili njenoj zamjeni.
 
Vanjsko prijavljivanje nepravilnosti u smislu Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, podnosi se pučkom pravobranitelju, a koristi se u slučaju kada iz određenih razloga prijavljivanje povjerljivoj osobi unutar poslodavca nije moguće; primjerice, jer povjerljiva osoba nije imenovana, prijavitelj ima opravdani strah da će ga se staviti i nepovoljniji položaj ili je povjerljiva osoba uključena u nepravilnost i sl.

Vanjsko prijavljivanje nepravilnosti  može se prijaviti u samostalni odjel za suzbijanje nepravilnosti i prijevara pri Ministarstvu financija Republike Hrvatske, na e-mail adresu: nepravilnosti.eu@mfin.hr, ili neposrednim kontaktom na telefon: 01/ 4591 - 385 ili faks: 01/ 4591 – 248.

Vanjsko prijavljivanje nepravilnosti koje su vezane uz upravljanje i korištenje EU sredstava mogu se prijaviti na adresu: nepravilnosti.eu@mrrfeu.hr.

Vanjsko obavještavanje o sumnji na prijevare i nepravilnosti, vezano isključivo uz upravljanje i korištenje EU sredstava omogućeno je svakoj osobi prema Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF - European Anti-Fraud Office) na e-mail: olaf-courrier@ec.europa.eu, link: https://fns.olaf.europa.eu/ ili fax: +32-2-2960853.

Javno razotkrivanje omogućuje objavljivanje nepravilnosti putem javnosti i/ili medija, no to bi trebalo predstavljati izuzetak kada unutarnje ili vanjsko prijavljivanje nije moguće te postoji neposredna opasnost za život, zdravlje, sigurnost ili od nastanka štete velikih razmjera ili uništenja dokaza.

Preporuke pri prijavljivanju nepravilnosti?
Svi državni službenici i namještenici, u slučaju da otkriju počinjenu nepravilnost i/ili  prijevaru, kao i u slučaju postojanja sumnje na počinjenje nepravilnosti i/ili prijevare trebaju na sigurnom mjestu sačuvati dokumentaciju koja dokazuje počinjenu nepravilnost i/ili prijevaru, kao i dokumentaciju iz koje proizlazi sumnja na počinjenje nepravilnosti i/ili prijevare, te o istome odmah, bez odlaganja podnijeti neposredno u pisanom obliku, poštom, dostaviti u elektroničkom obliku (npr. e mail)  ili usmeno izjaviti na zapisnik.

Prijava nepravilnosti mora sadržavati podatke o prijavitelju nepravilnosti, naziv poslodavca, podatke o osobi/osobama na koje se prijava odnosi, datum prijave i opis nepravilnosti koja se prijavljuje. Bez obzira na način prijave (elektronski ili poštom, osobno ili anonimno ili drugo), navodi iz prijave trebaju sadržavati što je moguće više podataka te, ukoliko je moguće, biti potkrijepljeni relevantnom popratnom dokumentacijom.