Bukove šume u nacionalnim parkovima Sjeverni Velebit i Paklenica od danas na Popisu svjetske baštine UNESCO-a

Odluka je donesena na zasjedanju UNESCO-ovog Odbora za svjetsku baštinu koji se održava u Krakovu u Poljskoj.

Na 41. zasjedanju UNESCO-ovog Odbora za svjetsku baštinu, koje se održava od 2. do 12. srpnja 2017. u Krakovu u Poljskoj, Republika Hrvatska je 7. srpnja 2017. godine zajedno s 9 zemalja, Albanijom, Austrijom, Belgijom, Bugarskom, Italijom, Rumunjskom, Slovenijom, Španjolskom i Ukrajinom, upisala proširenje serijske nominacije „Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Europe“ na Popis svjetske baštine UNESCO-a.

Proširenje serijske prekogranične nominacije uključilo je 63 područja bukovih šuma od čega je Republika Hrvatska sudjelovala sa tri područja, u nacionalnim parkovima Sjeverni Velebit i Paklenica. Riječ je o 1.289,11 hektara bukove šume koja se u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit nalazi u Strogom rezervatu "Hajdučki i Rožanski kukovi" te 2.031,87 hektara šume na lokacijama Suva draga-Klimenta i Oglavinovac-Javornik u Nacionalnom parku Paklenica. Iznimnost predloženih iskonskih bukovih šuma u nacionalnim parkovima Sjeverni Velebit i Paklenica temelji se na njihovoj izvornosti, geografskom položaju, starosti i veličini.

Ovaj upis na Popis svjetske baštine predstavlja treće proširenje. Prve su na Popis svjetske baštine „Iskonske bukove šume Karpata“ upisale Slovačka i Ukrajina još 2007. godine. Proširenje prekogranične serijske nominacije uslijedilo je 2010. godine upisom njemačkih drevnih bukovih šuma na Popis svjetske baštine uz preporuku Odbora za svjetsku baštinu da se upisanom prekograničnom dobru, s ciljem zaštite jedinstvenog šumskog ekosustava, pridruže ostale zemlje kako bi se dobio cjelovit prikaz ekoloških procesa sastojina bukovih šuma u različitim okolišnim uvjetima. Treće, odobreno proširenje rezultat je međunarodnog istraživačkog projekta koji je pokrenut 2012. godine pod vodstvom Austrije. Kroz projekt dobivena je lista od 126 područja značajnih iskonskih i drevnih bukovih šuma Europe od kojih je 63 odabrano za nominaciju. Uključivanjem 63 nova područja na Popis svjetske baštine dobivena je cjelovitost područja koje ima iznimnu univerzalnu vrijednost i dokaz je postglacijalnog širenja te prirodnog i nesmetanog razvoja ekosustava bukovih šuma Europe.

Sve države uključene u nominaciju pokazale su iznimnu posvećenost zajedničkoj suradnji i izražena je zajednička namjera za očuvanje i održivo upravljanje bukovim šumama.

Upis na Popis svjetske baštine potvrda je da se prirodnim ljepotama Hrvatske upravlja na najbolji mogući način s ciljem zaštite za buduće naraštaje i da je Hrvatska je po bioraznolikosti i prirodnim ljepotama među najbogatijim europskim državama.