Danska iskustva Hrvatskoj će pomoći da postane 'zeleno' društvo

'Danska je primjer uspješnog održivog društva koje gospodarski napredak gradi na razvoju obnovljivih izvora energije i 'zelenim' radnim mjestima. To je put koji slijede EU i Hrvatska, jer u obnovljivim izvorima energije leže prilike za smanjenje negativnog utjecaja čovjeka na klimu i rast baziran na 'čistim' radnim mjestima. Danska iskustva pomoći će nam da postanemo uspješniji u stvaranju održivog društva', izjavila je pomoćnica ministra za klimatske aktivnosti, održivi razvoj i zaštitu zraka, tla i mora mr. sc. Marija Šćulac Domac.

Pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode sudjelovala je na Dansko-hrvatskom poslovnom forumu koji je organiziran u hotelu Westin povodom službene posjete Hrvatskoj kraljice Danske Margarete II. i njenog supruga princa Henrika od Danske. Na forumu su se predstavile danske tvrtke koje su Hrvatskoj ponudile suradnju u sektorima agroindustrije, energetike i zaštite okoliša te zdravstva i farmaceutike.

U segmentu energetike i zaštite okoliša mnoge države se ugledaju na Dansku koja je primjer uspješnog 'zelenog' održivog društva. Prema podacima Eurostata, udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji u Danskoj iznosio je 26%. Cilj za 2020. iznosi 30%, dok do 2050. Danska želi svu energiju dobivati iz obnovljivih izvora. Glavnina obnovljive energije u Danskoj se dobiva iz vjetroelektrana. Kad je riječ o vjetroelektranama, Danska je svjetski lider u razvoju novih tehnologija.

Hrvatska ima velike potencijale za iskorištavanje obnovljivih izvora energije. Prema podacima Eurostata, udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji u Hrvatskoj je iznosio 16,8%. Cilj je da do 2020. taj postotak iznosi 20%. U Strategiji energetskog razvoja i energetskom zakonodavnom okviru korištenje obnovljivih izvora energije što uključuje energiju vjetra, sunca, vodotokova, biomase i geotermalnu energiju, utvrđeni su kao poseban interes Hrvatske. Do sredine 2015. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode će izraditi Strategiju niskougljičnog razvoja koja će otvoriti prilike da se inovacijama, prijenosom naprednih tehnologija, značajnim strukturalnim promjenama u svim sektorima, potakne rast industrijske proizvodnje, razvoj novih djelatnosti, konkurentnost gospodarstva te stvore 'zelena' radna mjesta.

Čelnici 28 zemalja članica Europske unije 23. i 24. listopada okupit će se na sastanku Europskog vijeća na kojem će pokušati postići dogovor oko okvira za klimatsku i energetsku politiku. Najvažniji dio prijedloga Europske komisije jest da se zacrta cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. za 40% u odnosu na razinu emisije iz 1990. Komisija također predlaže da se do 2030. poveća dio obnovljivih izvora energije na najmanje 27% i da se ostvare uštede u potrošnji energije za 30% u odnosu na 1990.