Državni tajnik Horvat sudjelovao na sastanku Vijeća ministara za okoliš

Slika /NASLOVNE FOTOGRAFIJE I KORIŠTENI LOGOTIPOVI/content/59e0fde086f8a.jpg

Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Mile Horvat sudjelovao je danas na sastanku Vijeća ministara za okoliš EU-a koji je održan u Luxembourgu.

Na sastanku se raspravljalo o Nacrtu zaključaka Vijeća o Pariškom sporazumu i pripremi za konferenciju stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) koja će se održati u Bonnu od 6. do 17. studenog ove godine.

Nacrt zaključaka Vijeća pripremljen je s ciljem utvrđivanja stajališta Europske unije i njezinih država članica za predstojeću konferenciju u Bonnu. Nacrtom zaključaka Vijeća se, između ostaloga, pozdravlja brzo stupanje na snagu Pariškog sporazuma, globalnom smanjenju emisija stakleničkih plinova. Navodi se kako je sudjelovanje i doprinos svake pojedine zemlje bitan za jačanje globalnog odgovora na prijetnju klimatskim promjenama i potvrđuje se opredjeljenje Europske unije da u potpunosti provede Pariški sporazum te da EU nastavlja biti predvodnik u globalnim naporima u borbi protiv klimatskih promjena. Također se potvrđuje opredijeljenost Europske unije da nastavlja provoditi svoje klimatske politike s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova od najmanje 40% u usporedbi s razinama iz 1990. godine.

Republika Hrvatska podržala je Nacrt zaključaka Vijeća EU-a.

„Iako je na globalnoj razini povećana svijest o važnosti Pariškog sporazuma, sudjelovanje i doprinos svake pojedine zemlje i dalje ostaje jedan od ključnih faktora njegove primjene te postizanja dugoročnih ciljeva Pariškog sporazuma. Stoga smatramo važnim isticanje potpore EU i njezinih država članica te spremnost na suradnju za pravovremenu provedbu Pariškog sporazuma“ – rekao je državni tajnik Horvat.

Na sastanku Vijeća raspravljalo se i o dvije uredbe kojima se reguliraju obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova i to Prijedlog uredbe o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. za otpornu energetsku uniju i ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma te Prijedlog uredbe o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030.

Republika Hrvatska je podržala Prijedlog uredbe o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. godine. Obzirom da se nacionalna kvota emisija stakleničkih plinova za sektore izvan sustava trgovanja, koju će svaka država članica smjeti ispuštati u razdoblju od 2021. do 2030. godine određuje na bazi solidarnosti i bruto BDP-a po stanovniku, za Hrvatsku je određen cilj smanjenja emisija iz tih sektora za 7%. Hrvatska se priprema za izvršenje ove obveze pa je izrađen nacrt Strategije niskougljičnog razvoja za razdoblje do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu, koji će se u narednom periodu razmatrati s dionicima.

Prijedlog uredbe o uključivanju sektora korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. je sadržavao odredbe vezano odliv emisija, tj. izračun koliko se CO2 ugrađuje u biomasu, koje nisu odgovarale nacionalnim okolnostima u Hrvatskoj, naročito činjenici da je zbog Domovinskog rata, miniranosti te s tim povezanim padom djelovanja drvne industrije, a koja se sada oporavlja, sječa u referentnom razdoblju, od 2000.-2009. bila manja od planirane.

U suradnji stručnjaka Ministarstva zaštite okoliša i energetike i Ministarstva poljoprivrede, Hrvatskih šuma, Hrvatskog instituta za šumarstvo te drugih stručnjaka koji su napravili detaljne analize odredbi navedenog Prijedloga Uredbe i njihovog utjecaja na buduće gospodarenje šumama, dan je prijedlog izmjene teksta, koji je prihvaćen, a koji prepoznaje te posebne okolnosti za Hrvatsku.



Stranica