MZOE poziva građane da dojave ukoliko uoče strogo zaštićene plemenite periske

Slika /slike/Vijesti/Pinna nobilis_1_Petar Kruzic.jpg

U Zavodu za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i energetike održan je sastanak na temu ugroženosti strogo zaštićene plemenite periske (Pinna nobilis).

Na sastanku su, uz predstavnike Zavoda, sudjelovali stručnjaci i znanstvenici iz Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku, Prirodoslovnog muzeja Split, Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković, Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Aquariuma Pula, Hrvatskog veterinarskog instituta, Društva istraživača mora 20000 milja te javnih ustanova Nacionalni park Mljet i Nacionalni park Brijuni.

Periska je endem Sredozemnog mora te ujedno najveći školjkaš Sredozemnog mora koji može narasti do 120 cm. Uglavnom nastanjuje sedimentna dna s livadama morskih cvjetnica. Vrsta je zabilježena na dubinama od 0,5 m do 60 m te se pojavljuje u cijelom Jadranu.

Zbog ugroženosti vrste i njenih staništa, plemenita periska strogo je zaštićena vrsta u Hrvatskoj sukladno Zakonu o zaštiti prirode.

Tijekom jeseni 2016. godine na obali Španjolske zabilježene su pojave masovnog pomora plemenitih periski, a od tada je isto zabilježeno na velikom broju lokaliteta diljem Sredozemnog mora, uključujući i Jadransko more, uglavnom u njegovom južnom i srednjem dijelu. Mogući uzročnici masovnog pomora plemenitih periski su Haplosporidium pinnae, parazit iz skupine truskovaca (Sporozoa) koji parazitira u tkivu plemenite periske te bakterija Mycobacterium sp., međutim, još uvijek nije utvrđeno jesu li to glavni i jedini uzročnici koji dovode i do 100% smrtnosti periski na pojedinim lokalitetima.

Na sastanku je prezentiran prijedlog Plana praćenja i nadzora zaraze i smrtnosti plemenite periske u hrvatskom dijelu Jadranskog mora. Također, definirani su budući koraci za uspostavu mjera očuvanja, a kao potencijalna mjera razmatra se i izuzimanje zdravih jedinki iz nekoliko populacija u hrvatskom dijelu Jadrana, koje bi se mogle očuvati u zatvorenim sustavima u akvarijima te služiti za repopulaciju ili ponovno naseljavanje.

Ovim putem molimo za pomoć sve zainteresirane građane da na adresu elektronske pošte vrste@mzoe.hr dojave lokalitete (po mogućnosti i geografske koordinate) na kojima su opazili periske, uključujući informacije o prisutnosti uginulih jedinki te fotografije.

Autor fotografije: Petar Kružić



Stranica