PP Telašćica obiluje iznimnom biljnom i životinjskom raznolikosti

Park prirode Telašćica, jedna od najljepših i najvećih jadranskih uvala, s akvatorijem od 13 otoka i hridi danas slavi 32. rođendan.

Na današnji je dan 1988. godine površina od 70,5 km², od čega 44,55 km² zauzima more, proglašena parkom prirode zbog svoje iznimne biljne i životinjske raznolikosti, geoloških i geomorfoloških fenomena te zanimljivog arheološkog nasljeđa.

Kopneni dio parka je diferencirano krško područje s bujnom mediteranskom vegetacijom s preko 400 biljnih vrsta. Podmorje Telašćice najvećim se dijelom sastoji od pjeskovitog dna prošaranog kamenim oazama i livadama morske cvjetnice:  posidonije (Posidonia oceanica) i čvoraste morske rese (Cymodocea nodosa) te nešto manje patuljaste sviline (Zostera nolti). Flora Parka obiluje endemičnim biljkama. Među njima se ističe podvrsta dubrovačke zečine- dugootočka zečina (Centaurea ragusina ssp. lungensis) koja raste samo na Dugom otoku i Kornatima te je strogo zaštićena vrsta.

Zbog prisutnosti sivog i eleonorinog sokola, Telašćica je uvrštena i u Ornitološki značajna područja.

Posebnost ovoga Parka svakako su uvale Telašćice, strmac Dugog otoka i jezero Mir. Unutar granica Parka ne postoje stalna naselja, a najbliže naselje je Sali na Dugom otoku.

Cijelo područje Parka prirode dio je Nature 2000, ekološke mreže biološki i krajobrazno značajnih područja Europske unije.

Stranica