Proglašen „Geopark Viški arhipelag“

Slika /slike/Vijesti/10. Stiniva cove_Photo creator Ivo Pervan.jpg

Na 206. zasjedanju UNESCO-ovog Izvršnog Odbora, 17. travnja 2019. godine u Parizu, proglašen je novi geopark u Republici Hrvatskoj “Geopark Viški arhipelag“.

Ministar zaštite okoliša i energetike, dr.sc. Tomislav Ćorić srdačno čestita svim stručnjacima na vrijednom uspjehu.

Inicijativu za osnivanje „Geopark Viški arhipelag“ pokrenuo je Hrvatski geološki institut s lokalnom zajednicom (grad Vis i grad Komiža), a prijavu je pripremila radna skupina na čelu s Jakšom Božanićem dipl.ing.geol. i stručnjacima prof.dr.sc. Joškom Božanićem, dr. sc. Tvrtkom Korbarom, dr. sc. Josipom Belamarićem i Dalkom Zanki dipl.ing.biol. Veliku pomoć i podršku pri uspostavi su dali  Nautički centar Komiža d.o.o. i direktorica Brigita Fiamengo, Grad Komiža, Grad Vis i Gradina Vis d.o.o. Ta četiri osnivača su prepoznali vrijednost ovog projekta te ga zajedno uspješno aplicirali i financirali.

Područja mreže Svjetskih geoparkova UNESCO-a su jedinstvena područja geološke baštine od međunarodnog značaja. Cilj programa je zaštita geoloških, ali i ostalih vrijednosti geoparka te upravljanje područjem kroz edukaciju i provođenje aktivnosti u skladu s ciljevima održivog razvoja, a na dobrobit lokalne zajednice. Programom „Svjetski geoparkovi UNESCO-a“ nastoji se podići svijest o georaznolikosti i promovirati najbolje prakse zaštite, obrazovanja i turizma.

Područje Viškog arhipelaga je jedinstveno jer je to jedina zona Jadranskog mora unutar koje je u nedavnoj geološkoj prošlosti došlo do velikih promjena prodorom 220 milijuna godina starih soli u obliku solnih dijapira. Dijapiri su izdigli mlađe slojeve karbonatnih sedimentnih stijena formirane petrifikacijom mulja, pijeska i ljuštura organizama te na površinu iznijeli najstarije stijene na Jadranu. Dijapiri su i danas aktivni pa se neki otoci još izdižu pod utjecajem tektonske aktivnosti, kao što su Jabuka i Brusnik, sačinjeni od blokova 220 milijuna godina starih magmatskih stijena. Stoga su ovi otoci geološki ujedno najstariji, ali i najmlađi na Jadranu.

U obuhvatu navedenog područja nalazi se i sedam područja zaštićenih Zakonom o zaštiti prirode. Otočići Brusnik i Jabuka zaštićeni su u kategoriji spomenika prirode (geološkog), Modra špilja, Medvidina špilja i špilja na otoku Ravniku (Zelena špilja) u kategoriji spomenika prirode (geomorfološkog), dok su uvala Stiniva i otok Ravnik zaštićeni u kategoriji značajnog krajobraza.

Viški arhipelag ima veliku bioraznolikost i krajobraznu raznolikost, bogatu kulturno-povijesnu i tradicijsku baštinu, a nadasve raznoliku i iznimno vrijednu geološku i geomorfološku baštinu te veliki geoturistički potencijal.

Ovim proglašenjem „Geopark Viški arhipelag“ pridružuje se Papuku, koji je do jučer bio jedini geopark u Hrvatskoj, a svoj status je dobio zbog iznimne geološke baštine gora Papuka i Krndije.

Proglašenje Geoparka Viški arhipelag, drugog geoparka na području Republike Hrvatske i prvog na Jadranu, važno je jer je cjelokupna inicijativa potekla prepoznavanjem geološke baštine i drugih vrijednosti toga područja te zajedničkom inicijativom i radom lokalne zajednice, a što je prepoznalo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Nacionalno povjerenstvo za svjetske geoparkove UNESCO-a koji su dali pomoć i podršku inicijativi.

Daljnji cilj projekta je podizanje svijesti o važnosti geološke, prirodne i kulturne zaštite i prepoznavanju geoturizma kao buduće jedinstvene turističke ponude kroz promociju lokalnih i regionalnih proizvoda, običaja, jezika, događaja, festivala, tradicije te ugostiteljstva, od čega će najviše koristi imati lokalna zajednica.

Stranica | Priroda