Atenskom deklaracijom države Sredozemlja donijele nove mjere za zaštitu morskog okoliša i obalnog područja

Predstavnici 21 države Sredozemlja i Europske unije sudjelovali su na 19. Konferenciji ugovornih stranaka Konvencije o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja – Barcelonske konvencije. Konferencija je održana u Ateni u Grčkoj, a na njoj je sudjelovalo više od 150 delegata država čiji je zajednički cilj zaustaviti degradaciju morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja, učinkovito štititi okoliš i prirodna bogatstva te promicati model održivog upravljanja i razvoja za dobrobit sadašnjih i budućih generacija.

Na Konferenciji je usvojena Atenska deklaracija kojom su se države stranke Barcelonske konvencije donijele nove odluke za zaštitu morskog okoliša i obalnog područja.

U Atenskoj deklaraciji ističe se, među ostalim, da će države članice pojačati napore na rješavanju izazova vezano uz zaštitu okoliša i održivi razvoj Sredozemnog mora i obalnog područja kao i da će ubrzati napore kako bi se osigurala implementacija Barcelonske konvencije i pratećih protokola. Obvezale su se da će poboljšati mjere za smanjenje pritisaka na morski i obalni okoliš, pridonositi održivom razvoju, ublažavanju i sprječavanju klimatskih promjena. Države, također, pozdravljaju novu Mediteransku strategiju za održivi razvoj za razdoblje do 2025. kao strateški dokument koji će pridonijeti održivoj budućnosti Sredozemlja.

Temelji za zaštitu Sredozemnog mora postavljeni su 1975. godine kada je u okviru Programa Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša osnovan Mediteranski akcijski plan (MAP), a uključuje 21 državu Sredozemlja i Europsku Uniju.

MAP je prvi u nizu programa regionalnih mora osnovan s ciljem osiguranja kvalitetnijeg života stanovnicima zemalja koje okružuju Sredozemno more te uspostavljanja i osnaživanja međusobne suradnje i usuglašavanja strategije upravljanja zajedničkim prirodnim bogatstvima. Također, u njegovom fokusu su zaštita okoliša, promicanje modela održivog upravljanja i harmoniziranje odnosa među mediteranskim zemljama.

Godinu dana kasnije, 1976. godine, donesena je i usvojena od strane ugovornih stranaka Konvencija o sprječavanju onečišćenja Sredozemnog mora (tzv. Barcelonska konvencija), a 1995. godine nadopunjena je i izmijenjena u Konvenciju o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja. Konvencija predstavlja pravni okvir za rad Mediteranskog akcijskog plana (MAP).

Na temelju notifikacije o sukcesiji Republika Hrvatska stranka je Konvencije od 8. listopada 1991. godine.

Hrvatska aktivno sudjeluje u svim aktivnostima MAP-a te provedbi Barcelonske konvencije i pratećih protokola. Hrvatski dio Jadranskog mora jedno je od najčišćih mora u Europi. Kakvoća mora i prirodne ljepote koje se vežu uz našu obalu važni su preduvjeti za održivi razvoj.

Kako bi istovremeno omogućili gospodarski razvoj tih krajeva Hrvatske i zaštitili naše more i priobalje, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode izrađuje Strategiju upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem (Morska strategija).

Fokus Morske strategije bit će na očuvanju morskog okoliša i priobalju te održivom turističkom razvoju u razdoblju do 2020. godine.

Ulaskom u EU, naime, Hrvatska se obvezala izraditi strategiju zaštite morskog okoliša (tzv. Morsku strategiju), dok je ratifikacijom Protokola (Barcelonske konvencije) o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja preuzela obvezu izrade nacionalne strategije integralnog upravljanja obalnim područjem. Povezujući ove dvije strategije u jedan strateški dokument Hrvatska će biti prva zemlja na razini EU i Mediterana koja će integrirati zaštitu i upravljanje obalnim i morskim područjem u cilju efikasnije zaštite postojećih resursa i njihovog održivog korištenja.