7. sektorska radionica: Turizam

14.11.2012.

7. sektorska radionica: Turizam

14. studenoga 2012. održana je u Ministarstvu turizma posljednja po redu sektorska radionica, posvećena turizmu. Radionicu je moderirala i prezentacijom otvorila Višnja Grgasović, voditeljica Službe za zaštitu klime, ozonskog sloja i mora u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode. U svojem izlaganju se osvrnula na post-Kyotsko razdoblje nakon 2012. godine. Neke države, poput Rusije ili Kanade, su odustale od sudjelovanja u pregovorima za daljnje smanjenje emisija, dok će se Hrvatska uskladiti s ambicioznim ciljevima EU. Što se tiče sektora turizma, prijeti nam gubitak stranih turista ako, primjerice, ne riješimo infrastrukturu za električna vozila.

Hrvoje Carić iz Instituta za turizam dao je kratki pregled aktualne Strategije turizma do 2020. godine. Naglasio je da nije provedena ozbiljnija analiza o tome kako sektor turizma utječe na okoliš, ali niti o tome kako promjene okoliša utječu na turizam, kao npr. novi blok termoelektrane na ugljen Plomin C u Istri. Problem je i u korištenju zaštićenih područja u turističke svrhe.

Davor Vešligaj je prikazao trend direktnih i indirektnih emisija za sektor turizma. Direktne emisije su vezane za sektor prometa, a indirektne za sektor proizvodnje električne energije i sektor kućanstva i usluga. Naglasio je i da su veliki proizvođači električne energije, kao HEP primjerice, izuzeti od dopuštene godišnje kvote emisijskih jedinica za Hrvatsku. U tu kvotu ulaze sektori koji nisu pokriveni sustavom trgovanja emisijskim jedinicama, a to su upravo sektori koji su obrađeni u ovih 7 sektorskih radionica. Željka Medven je ispred Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU predstavila postojeće i buduće moguće izvore financiranja za mjere i aktivnosti iz sektora turizma.

Tada su sudionici pristupili izradi analize prednosti, slabosti, prilika i prijetnji (tzv. SWOT analiza) za sektor turizma.

Nakon SWOT analize, sudionici su predstavili svoja razmišljanja i viziju razvoja Hrvatske do 2050. godine:

VIZIJA SEKTORA TURIZMA DO 2050. GODINE

  • Iskorištavanje vlastitih resursa (hrane, vode...) – poticanje eko proizvodnje
  • Obnovljivi izvori energije (veće korištenje podzemnih izvora pitke vode, sunce...)
  • Zelena Hrvatska – zemlja koja svoj razvoj bazira na održivim načelima, sektor koji ne utječe negativno na okoliš, svojim djelovanjem promovira održivi razvoj; 'zeleni turizam' (biciklizam, ekoturizam, održivi turizam u nacionalnim parkovima i parkovima prirode, odgovorni turizam
  • Hrvatska kao prepoznata destinacija s 'zelenim atributima'
  • Razvijena tehnologija – smanjena emisija
  • Hrvatska prepoznata u Europi i svijetu kao zemlja čiste prirode
  • Nova prometna slika zelene Hrvatske (željeznica, infrastruktura za nemotorizirani promet, greenways
  • Javni prijevoz u potpunosti zelen
  • Produljenje turističke sezone na preostali dio godine
  • Razvijen zdravstveni turizam

Gospodin Vladimir Jelavić, vodeći stručnjak na projektu, je tada predstavio moguće mjere i instrumente za njihovu provedbu.

Predložene mjere su:

 
  1. Smanjenje toplinskih gubitaka poboljšanjem izolacije
  2. Energetski učinkoviti električni uređaji i rasvjeta
  3. Energetski učinkoviti sustavi grijanja i hlađenja
  4. Nove objekti projektirani blizu nulte energetske potrošnje
  5. Obnovljivi izvori
  6. Sustavi pametnog upravljanja zgradom
  7. Autonomni sustavi za male korisnike izvan dohvata el. mreže
  8. Takse na onečišćenje, ekvivalentno naknadama koje plaćaju građani RH za osobna i druga vozila
  9. Brendiranje i ponuda ‘Zelenog turizma’ i ‘Održivih turističkih destinacija’
  10. Upotreba proizvoda, hrane, transporta s niskougljičnim otiskom
  11. Ponuda turističkih paketa s ‘nisko ugljičnim otiskom’

Predloženi instrumenti za provedbu mjera su:

  1. Usklađivanje Zakona o šumama i podzakonskih akata s potrebama izvještavanja prema Kyotskom protokolu , UNFCCC-u, i Europskoj komisiji
  2. Revizije uredbe o praćenju emisija stakleničkih plinova, politike i mjera za njihovo smanjenje u RH
  3. Planovi zaštite i poboljšanja kakvoće zraka; 2012.-2017.; 2018.-2023.
  4. ŠGOP2016.-2025.
  5. Akcijski Plan za LULUCF, u skladu s novim prijedlogom direktive EU
  6. Poticaji za povećanje drvne zalihe
  7. Interna shema za projekte zajedničke provedbe (JI)
  8. Energetska obnova javnih zgrada ESCO modelom
  9. Standardi energetske učinkovitosti u javnoj nabavi
  10. Postrožavanje regulative iz područja graditeljstva
  11. Poticanje primjene sustava upravljanja energetikom zgrada
  12. Nacionalni plan i program provedbe za gradnju novih zgrada blizu nulte energetske potrošnje
  13. Tržišna cijena energenata
  14. Potpora gradovima za razvoj i implementaciju inteligentnih sustava
  15. Takse na emisiju CO2 i uključivanje troškova zaštite okoliša u cijenu energije
  16. Promidžba za promjenu svijesti i navika
  17. Zabrana korištenja energetski neučinkovitih rješenja
  18. Označavanje energetski učinkovitih proizvoda
  19. Usavršavanje i edukacija

Izdvojeno je nekoliko mjera koje su prikupile veći broj glasova (u zagradi je broj glasova), te se pristupilo njihovoj daljnjoj analizi u grupnom radu:

  • Mjera 1: Smanjenje toplinskih gubitaka poboljšanjem izolacije (10)
  • Mjera 3: Energetski učinkoviti sustavi grijanja i hlađenja (8)
  • Mjera 4: Novi objekti projektirani blizu nulte energetske potrošnje (5)
  • Mjera 5: Obnovljivi izvori energije (14)
  • Mjera 8: Takse na onečišćenje, ekvivalentno naknadama koje plaćaju građani RH za osobna i druga vozila (9)
  • Mjera 10: Upotreba proizvoda, hrane, transporta s niskougljičnim otiskom (8)

Za pet prioritetnih mjera odabranih na radionici, napravljena je i sveobuhvatna procjena učinaka mjera na održivi razvoj. Sudionici su ocjenjivali kako će se provođenje pojedine mjere odraziti na okoliš, ekonomiju i društvo. Utjecaj je označen rangiranjem od izrazito negativnog (ocijenom »-3«) pa do izrazito pozitivnog (do ocjene »+3« ), pri čemu je ocjena »0« označavala neutralni utjecaj.

Uz to, za neke od izdvojenih mjera u grupnom radu identificirane su barijere i potencijalni izvori financiranja, što su zatim predstavnici pojedinih grupa i izložili ostalim sudionicima.

Razrađena je i mjera na temu ponude turističkih paketa s 'nisko-ugljičnim' otiskom. Predložene aktivnosti i izvori financiranja su:

  • dolazak turista željeznicom (financiranje iz EU fondova)
  • noćenje u 'zelenim' hotelima (sustav turističkih zajednica)
  • cikloturizam i 'zeleni putovi' – za jahanje, treking, za osobe s posebnim potrebama (strukturni fondovi)
  • plasman domaćih i eko proizvoda kroz ugostiteljstvo
  • kanu i kajak ture po rijekama (EU fondovi i državni proračun)
  • robinzonski turizam (privatni ulagači)
  • planirati razvoj infrastrukture za električne automobile i slijedom toga planiranje paketa vlasnicima takvih vozila (državni proračun)
  • promoviranje turističkog paketa za domaće turiste
  • promoviranje turističkih paketa koji imaju boravak u destinaciji

Na kraju, dugoročna vizija razvoja ovog sektora postoji, a sudionici su izrazili optimizam da bi ovakav način planiranja i suradnja među svim dionicima mogli otvoriti novo poglavlje u sektoru turizma.

Popis sudionika (pdf)

Prezentacije: